Kultura i povijest Novigrada

Područje Novigrada bilo je naseljeno od prapovijesti, dok su iz antičkog doba u neposednoj okolici staroga grada nađeni ostaci brojnih ladanjskih vila.

Novigrad se prvi put spominje 599. godine u pismu pape Grgura I. ravenskom nadbiskupu Marinijanu. U jednom važnom dokumentu s početka 9. stoljeća Novigrad se navodi kao Civitas Nova, dok se u 12. stoljeću spominje kao Emona i Emonia.

U samom centru starog grada smjestio se novi muzej Lapidarij, primjer dinamičnog i modernog prostora koji uspješno prkosi starim predodžbama o muzejima. Posebno će se svidjeti mladima. Ostakljen i okružen zelenilom, Lapidarij čuva jednu od najvažnijih zbirki kamenih spomenika u čitavoj Hrvatskoj. Među najvažnijim spomenicima svakako je Mauricijev ciborij s kraja 8. stoljeća, dobro sačuvan i jedan od rijetkih primjera karolinške umjetnosti na ovom području.

Nedaleko od muzeja naići ćete na galeriju Rigo, smještenu u prizemlju starinske palače obitelji Rigo. Nevelikoj galeriji nije odolio ni vodeći intelektualac današnjice Noam Chomski, a umješni tim voditelja priredio je u njoj i izložbu djela slavnog Andyja Warhola te niza drugih priznatih domaćih i inozemnih umjetnika.

Sama palača Rigo kulturni je spomenik per se. Građena oko 1760. u baroknom stilu, bila je gradska rezidencija patricijske obitelji Rigo koja je ostavila značajan trag u povijesti Novigrada. Ukrasni elementi na pročelju jedinstveni su među istarskim palačama iz istog razdoblja.

Obitelj Rigo je u istom razdoblju podigla i ladanjsku vilu na, samo kilometar, udaljenom poluotoku Karpinjanu. Palača je sagrađena 1762. kao spoj venecijanskog i srednjoeuropskog baroka. Kompleks je obuhvaćao stambene i gospodarske zgrade te kapelicu Svete Lucije.

Župna crkva Sv. Pelagija i Sv. Maksima je trobrodna bazilika. Izvorni je oblik dobila u starokršćanskom razdoblju (V.-VI. st.), u vrijeme osnivanja Novigradske biskupije. Imala je i krstionicu koja je srušena 1782., kao i zgradu s biskupskim stanom. Stari zvonik na pročelju katedrale srušen je 1874. godine te je izgrađen novi, samostojeći. Crkva je temeljito obnavljana 1408., 1580., 1746. i 1775. godine. U srednjem vijeku unutrašnjost je bila oslikana freskama, a današnje neoklasicističko pročelje dovršeno je 1935. godine.

Ispod baroknog oltara nalazi se ranoromanička kripta, jedina u Istri i jedna od rijetkih u Hrvatskoj.

Iz ranokršćanskog razdoblja u Novigradu je očuvan i sarkofag, dok su obrambene zidine građene sredinom 13. stoljeća i obnavljane u više navrata.

Samostan u Dajli proživio je turbulentnu povijest i prelazio u ruke različitih vlasnika. U prvoj polovici 19. stoljeća obnovljen je prema nacrtu francuskog arhitekta kojemu duguje svoj današnji izgled.