Gastronomija Istre

Kralj istarske kuhinje svakako je tartuf, skupocjena gljiva snažne arome koja uspijeva u Motovunskoj šumi. Pripisuju joj afrodizijačka svojstva, a najčešće se priprema kao dodatak domaćoj tjestenini, fritaji (kajgani) ili mesu.

Vino i maslinovo ulje Istre još su u antičkom svijetu bili cijenjeni proizvodi kojima su Istrani uspješno trgovali. Livija Druzila, žena rimskog cara Augusta, svoju je dugovječnost zahvaljivala upravo istarskom crnom vinu. U posljednjih 20-ak godina proizvodnja vina je modernizirana, a autohtone sorte malvazija i teran sve bolje kotiraju na svjetskoj pozornici.

Istarska supa jedinstvena je u čitavom svijetu - priprema se od crnog vina u koje se doda šećer, prepečeni kruh te malo maslinovog ulja i papra.

Jedna od najpoznatijih istarskih delicija je pršut, svinjski but natrljan solju, paprom i začinskim biljem te sušen na buri, bez dimljenja.

Svijet za sebe čine ribe, rakovi i školjke koje možete kušati diljem obale. U restorane stižu svježi i postaju dijelom različitih buzara, rižota ili tjestenina. Popularna je i jednostavna priprema riba i lignji na žaru.

Znameniti istarski umak, šugo, spravlja se od luka, začina i mesa te pirja nekoliko sati, uz dodatak aromatičnog mediteranskog bilja. Poslužuje se s domaćom tjesteninom koja se u Istri pojavljuje u mnoštvu oblika: kao fuži, njoki, pljukanci, lazanje i drugo.

Istarska maneštra, zapravo gusta juha s grahom, krumpirom i suhim mesom, jednako prija i topla i hladna. Dugo se kuha, a izvrstan okus dobiva od ostataka pršuta ili drugih komada mesa. Često joj se dodaje mladi kukuruz ili domaća tjestenina.

Za Istru je tipična i šparuga, samonikla biljka pomalo gorkog okusa, no iznimno ukusna s jajima ili u salati.

Od istarskih slastica svakako valja kušati fritule, okrugle krafnice pržene u masnoći i posipane šećerom u prahu te kroštule, hrskave mašnice od tvrdog valjanog tijesta.